Ingabe Ubuningi be-Corneal Buxhunyaniswe Ne-Glaucoma?

Ukuba nekhono eliphakeme kune- eye evamile noma ukukala kwengcindezi yomswakama ngaphakathi kweso kubeka umuntu engozini ephakeme yokuthuthukisa i- glaucoma . Abanye abantu bangaba nokucindezeleka kwamehlo aphezulu, kungekho glaucoma kanye nabanye abantu abangabhekana nokucindezeleka kweso, nge glaucoma eqondile. Kodwa-ke, ngokwesilinganiso, ukucindezeleka kwamehlo okuphakeme, ingozi enayo yokuthuthukisa i-glaucoma.

Manje sekukholelwa ukuthi ukuqina kwe-corneal kudlala indima ebalulekile ekuchazeni ngokunembile ukucindezeleka kweso. Ngakho-ke, ukuqina kwe- cornea kufanele kucatshangelwe lapho kunquma ukuthi ingozi yokuthuthukisa i-glaucoma.

Ngesinye isikhathi, ubukhulu be-corneal kwakucatshangwa ukuthi bufana nawo wonke iziguli. Ucwaningo lwamuva, noma kunjalo, lubonisa ukuthi ukuqina kwamakhomikhali kungahlukahluka ngokuphawulekayo kusuka komuntu kuya komuntu.

Ukucindezela ngaphakathi kweso kulinganiswa ngedivayisi ebizwa ngokuthi "i- tonometer ." Ukunemba kokufunda kwengcindezi, noma kunjalo, kungase kudukise. Ucwaningo luye lwabonisa ukuthi i-cornea encane ingabangela ukulinganisa okuphansi kwe-pressure, kanti i-cornea eyingozi ingabangela isilinganiso esiphezulu. Lokhu kungabonakali okungalungile kubalulekile, ngoba umuntu onenkinga ebonakalayo ephansi (ekhomba ukuthi akanalo ingozi yokuthuthukisa i-glaucoma) empeleni angengozini enkulu futhi adinga ukwelashwa. Ilanga leqiniso lomuntu licindezela kuphela libonakala liphansi ngenxa yobuncane be-cornea.

Odokotela manje bahlanganisa ukulinganisa kokuqina kwe-cornea, eyaziwa njenge-pachymetry, njengengxenye yokuhlolwa kwe-glaucoma ejwayelekile. Nakuba abacwaningi bengavumelani nento efanele yokulungiswa okufanele isetshenziswe, odokotela manje banombono ovamile walokho okucabanga okumele kwenziwe uma isiguli sinomzimba omncane noma obunzima.

I-pachymetry isibe isivivinyo esijwayelekile sokuhlola ukusiza ekutholeni i-glaucoma.

Ukungahambisani nendaba enkulu kakhulu, kodwa ezinye izifundo zibonisa ukuthi ukuqina kwe-corneal empeleni kungathonya ukucindezeleka kweso lokufunda esikukalayo, kepha ukuqina kwamanzi, ngokwalo, kungaba yingozi yokuzimela kwe-glaucoma. Lokhu kungabonakala kudidekile. Kodwa-ke, lezi zifundo zibheke ingozi enkulu ye-glaucoma kanye nobukhulu be-cornea yomuntu, hhayi ngempela, ukuthi indlela leyo ncindezelo ithonya ngayo ukucindezela ngokwayo. Ucwaningo lwabonisa ukuthi ukwehla kwamamitha ayi-40 okuqina kwamakhansela kufana nengalo engamaphesenti angu-70 ephakeme yokuthuthukisa i-glaucoma. Lokhu kubonisa ukuthi i-cornea ekhudlwana ngokwanele, ngokwayo, ukuxazulula ingozi ehambisana nomfutho we-eye ophakeme.

Ngenye indlela, umuntu olinganisa i-30 mm Hg futhi ene-corneal thickness ye-microns ayi-600 unesigamu sezingozi zokuthuthukisa i-glaucoma kunomuntu onezincindezi zamehlo ka-20 mm Hg kanye nobukhulu be-microns ayi-500. Ukuyibeka emibhalweni elula, i-cornea ingaba yinto ebaluleke kakhulu ekucabangeni ukuthi ingcindezi yeso langempela ikhona.

Into eyodwa esiyayiyazi ngokuqinisekile, yilokho okuyi-pachymetery, isilinganiso se-corneal thickness, isilinganiso esibalulekile sokuqoqa lapho kuhlolwa ingozi yabantu nge-glaucoma.

> Umthombo:

> I-Ophthalmic News and Education Network, "I-Normal Voltage Glaucoma: I-Corneal Pachymetry." I-American Academy of Ophthalmology (inkambo ye-inthanethi) May 2006.