Ukuchaza nokuchaza isimo
Ukushaywa yisisu nokucindezeleka komzimba yizimo ezimbili ezivame ukuthinta ubuchopho. Zivame ukuhlangana ndawonye ngoba bobabili banomkhuba wokukhula ekudala. Kungaba ukudideka ukwazi umehluko phakathi kokushaywa komzimba nokuhlukumezeka kwengqondo, futhi kukhona ukuhlukahluka okuhlukile okuhlukanisa izimo ezimbili.
Kodwa ngezinye izikhathi ukushaywa komzimba nokuhlukunyezwa komzimba kwenzeka ndawonye ngoba izinhlobo ezithile zemivimbo zingabangela uhlobo lomqondo owohloka komqondo okuthiwa yi-mental dementia.
Kuyini i-Vascular Dementia?
Izimpawu ezivamile zesifo somqondo wokugula komzimba zihlanganisa ukukhohlwa, ukungabi khona kwengqondo, ukudideka nokuguquguquka kwemizwelo. Ukudla kungashintsha, ikakhulukazi kubonakale njengokulahlekelwa kwesidlo. Abanye abantu bavame ukulala ngaphezulu, kanti abantu abaningi abane-dementia ye-vascular balahlekelwa izinto ezibalulekile noma bangase balahleke, ngisho nasezindaweni ezijwayelekile. Abantu abahlala ne-dementia ye-vascular bangase bayeke ukunakekelwa ngokuzimela kokuhlanzeka kwabo, bangakwazi ukuphazamiseka futhi babe nezinkinga zokuziphatha nezokuthatha izinqumo.
Nakuba imindeni eminingi ivame 'ukwamukela' ukuwohloka komqondo njengengqondo yokuphila, kubalulekile ukubona ochwepheshe bezempilo ukuze uthole ukutholwa okuqondile kwembangela yokudemeka kwengqondo ngoba ukwelashwa kwesifo sengqondo somqondo wokuhlukumeza ingqondo kuhlukile kunezokwelapha ezinye izinhlobo ze-dementia .
Ukwelashwa kwe-dementia ye-vascular kugxile ekuvimbelweni kwesifo, ngenkathi ukwelashwa kwamanye ama-dementia kugxile kwimithi evikela ukuwohloka kwamangqamuzana obuchopho.
Isibonelo, kunezidakamizwa ezivunyelwe ukwelashwa kwesifo se-Alzheimer okungenzeka ukuthi akusiyo imithi efanele yezinye izinhlobo ze-dementia.
Ingabe Umuntu Omunye Ungaba Nomfutho Wezinsana Zomzimba Kanye Nenye Inhlobo Ye-Dementia Ngesikhathi Esifanayo?
Ezinye izinhlobo zesifo sokuwohloka komqondo njenge-Alzheimer's disease, Picks izifo noma ukugula komzimba kweLewy kungenzeka ngesikhathi esisodwa njengesifo senhliziyo.
Ezimweni ezinjalo, izimpawu zokukhohlwa nokudideka ngokuvamile kunzima kakhulu ukuhlala nazo kunokuba babe nohlobo olulodwa lomqondo owohloka komqondo.
Kungani Ukuthuthukiswa Kwama-Vascular Dementia?
Ukushaywa kanzima ngokuvamile kubangela izimpawu ezibonakalayo njengobuthakathaka, ukulahleka kombono noma izinkinga zokukhuluma . Kodwa ngezinye izikhathi abantu babhekana nezinhlungu ezincane ezingabonakali. Lokhu kuvame ukubizwa ngokuthi isifo sohlangothi sokuthula. Uma izinhlangothi eziningi ezincane zenzeka ezindaweni ezahlukene zobuchopho ngokuhamba kwesikhathi, lokhu kungabangela ukuguqulwa kwememori noma izinguquko zokuziphatha. Lesi simo ngokuvamile sibizwa ngokuthi yi-vascular dementia.
I-dementia ye-vascular ngokuvamile ikhula ngokuhamba kwesikhathi kunokuthi kungazelelwe. Lokhu kwenzeka ngoba abantu abahlangabezana nemivimbo emincane yesikhumbi ngokuvamile banamandla okukhokhela izinsalela ezincane ememori noma ekucabangeni. Ikhono lobuchopho lokukhokhela izinxephezelo ezincane lungenza ukuthi isiguli namalungu omndeni abangeke bazi ukuthi izibhamu zenzeke. Nokho, ekugcineni, amalungu omndeni angaqaphela ukuthi izimpawu ezijulile ze-dementia ziyakhula ngokuzumayo.
Ukwakhiwa komonakalo wobuchopho kusuka ezinhlungwini ezincane ezincane kungaholela ekugcineni lapho izibonakaliso zokugula komqondo zikhula kakhulu noma zibonakala. Imiphumela yokwengeza yemivimbo eminingi engathuli inganqoba ikhono lobuchopho lokukhokhela izindawo ezincane zokulimala komqondo.
Ngezinye izikhathi, ukugula okuncane noma ukutheleleka okuncane kungabangela 'ukukhipha' ukugula komqondo. Uma lokhu kwenzeka, abanye abantu baphuthukisa uma lesi sifo siphelile, kanti abanye bangase baqhubeke bebonisa izimpawu ezicacile zokugula komqondo ngisho nangemva kokugula okuxazululwayo.
Uhlobo lwesifo sengqondo sokubangelwa ukushaywa komqondo okubangelwa ukushaywa komzimba okuncane, ukuwohloka komqondo okuyisifo somzimba, ngezinye izikhathi kuthiwa 'yisifo esiwumkhumbi omncane' noma ukuwohloka komqondo okubangelwa yizinkinga eziningi ngoba kubangelwa ukushaya okuncane okubangelwa ama-blood clots emithanjeni encane yegazi ebuchosheni . Ngokuvamile kukhona ukubukeka komzimba we-vascular dementia noma isifo esincane esitsheni esingasitholwa ngokucabanga nge-CT scan noma ubuchopho be-MRI.
Izikhathi eziningi i-neurologist eqeqeshiwe ingathola ukuwohloka komqondo ngamathambo ngomlando wezokwelapha ngokucophelela nokuhlolwa ngokomzimba.
Ukushaywa komzimba okubangelwa ukuwohloka komqondo komzimba okuvame ukubangelwa yisifo sofuba , isifo sofuba, isifo sikashukela, i-cholesterol ephezulu noma ukubhema.
Ukunakekela Abathandekayo Abanobudlova Bama-Vascular Dementia
Ukunakekela iziguli ezine-dementia enesisindo kudinga ukusekelwa okusezingeni level kanye nokunakekelwa kanye nokuphathwa kwezokwelapha ukuvimbela imivimbo eminye. Izithiyo kanye nokuwohloka kwememori nokuqonda kungenzeka nge-fever, izifo kanye nezifo.
> Imithombo
> Martin Samuels noDavid Feske, I-Office Practice of Neurology, 2 Edition, uChurchill Livingston, 2003
> I-Science of Vascular Contributions to Impairment Cognitive and Dementia (VCID): I-Framework Yokuqhubekisela phambili Ukucwaninga Okubalulekile ku-Biology Cerebrovascular Biology yeCognitive Decline, u-Corriveau RA, uBosetti F, Emr M, Gladman JT, Koenig JI, Moy CS, Pahigiannis K, I-Waddy SP, i-Koroshetz W, i-Cellular ne-Molecular Neurobiology, ngo-2016 Mar; 36 (2): 281-8.